Nakon kratke okrijepe i ugodnog razgovora, s. Dobroslava je povela novake u obilazak Kuće, te ih upoznala sa životom, djelima i duhovnosti Riječke Majke.
Novake se najviše dojmila informacija da je Marija Krucifiksa Kozulić 4. siječnja 1877. godine postala franjevačka trećoredica na Trsatu u svojoj 25. godini života. Njezina duhovnost bila je duboko franjevačka, što je lijepo primijetio u svojoj propovijedi fra Ivan Miklenić na svetoj Misi koja se slavila u kapeli Kuće utemeljenja, nakon što su novaci posjetili spomen-sobu blažena preminuća Riječke Majke i razgledali izložbu o njezinu životu.
Franjevačka duhovnost Marije Krucifikse Kozulić očituje se u tome što je po uzoru na sv. Franju bila utemeljena na razmatranju i štovanju triju otajstava: Utjelovljenja Sina Božjega, muci, smrti i uskrsnuću Kristovu te Kristove prisutnosti u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Ona je u svojim zapisima to sažela ovako: „Jaslice, križ, euharistija. To su tri čuda ljubavi.“ Njezin život bio je prožet raznim nevoljama i progonstvima, no ona je usprkos svemu tome uspjela na poseban način iskazati ljubav prema bijednima i nevoljnima ondašnjeg društva. Snagu za borbu protiv svih nedaća pronalazila je u Euharistiji. Sveta Misa bila je vrhunac njezine molitve. U svetoj je Misi gledala plamen ljubavi Božjega Srca. Tu se događao njezin susret s Presvetim Srcem Isusovim po kojemu je Družba i dobila ime, ali ne samo ona nego i Kuća utemeljenja i kapela u kojoj se slavila sv. Misa. Utemeljiteljica je preporučila svakoj svojoj sljedbenici: „Zaustavi se pred tabernakulom, divi se Isusu i njegovoj velikoj ljubavi što je ostao s nama po prisutnosti u Presvetom Oltarskom Sakramentu i tu slušaj što Isus govori tvom srcu po svojoj neizmjernoj dobroti.“
Nakon slavlja svete Mise, svi su se zaputili na grob Majke Marije Krucifikse Kozulić pjevajući himan spjevan njoj u čast. Nakon molitve Bogu da ju uzdigne na čast blaženice, utekli su se njoj u zagovor u svojim nakanama i potrebama.
Luka Mesić