Promocija s. Martine Vlahović
Na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM, 8. prosinca, kada se slavi i Dan Teologije u Rijeci, naša s. Martina Vlahović tijekom svečanoga akademskog čina promovirana je nakon petogodišnjeg studija u magistru teologije. Promociji diplomiranih studenata prethodilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u koncelebraciji s biskupima Riječke metropolije, porečkim i pulskim mons. dr. Draženom Kutlešom, krčkim mons. dr. Ivicom Petanjkom i gospićko-senjskim mons. mr. Zdenkom Križićem koji je održao homiliju. Nakon misnoga slavlja u kapeli Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“, drugi dio programa uslijedio je u prostorima Teologije u Rijeci. Svečanom akademskom činu predsjedali su: dekan KBF-a u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Mario Cifrak, v. d. predstojnika Teologije u Rijeci prof. dr. sc. Nikola Vranješ i prof. dr. sc. Mirjana Pinezić, a nazočili su i brojni drugi crkveni i ostali uzvanici te rodbina i prijatelji diplomanata, među kojima su bili roditelji i braća naše s. Martine i mi sestre Presv. Srca Isusova iz zajednica u Rijeci na čelu s vrhovnom glavaricom s. Nives Stubičar.
Sestra Martina Vlahović rođena je 11. rujna 1990. godine u Mrkoplju gdje je i pohađala osnovnu školu. Prirodoslovno-matematičku gimnaziju završila je u Delnicama, a potom upisala teološki studij na Teologiji u Rijeci. U drugoj godini studija odlučuje se odgovoriti Isusovu pozivu na nasljedovanje u Družbi sestara Presvetog Srca Isusova. Nakratko prekida studij radi početne redovničke formacije u Družbi. U kolovozu 2013. godine polaže prve redovničke zavjete. Potom nastavlja započeti studij i aktivno se uključuje u župnu katehizaciju djece u župi BDM Karmelske na Drenovi, surađujući i u radu Povjerenstva za pastoral mladih i animaciju zvanja na razini Družbe. Petogodišnji studij uspješno završava 20. rujna 2016. godine obranom diplomskog rada na temu: Čovjek – slika Božja. Interpretacija i suvremeni izazovi. Diplomsku radnju pisala je pod mentorstvom doc. dr. sc. Richarda Pavlića na katedri dogmatske teologije s područja teološke antropologije.
U svojem radu s. Martina ističe kako se čovjek oduvijek pitao o svojoj biti, o svojoj ulozi i mjestu u stvorenom svijetu te se otkrivao kao biće koje traži svoje određenje. Upravo je to razlog zašto se tijekom povijesti, više ili manje, društvena i znanstvena rasprava vodila oko pitanja: „Tko je čovjek?“ O razumijevanju čovjekova dostojanstva ovisile su mnoge političke, društvene i moralne odluke, a tako je to i danas. Današnja teologija pozvana je prepoznavati znakove vremena te ih promatrati i pod antropološkim vidom. U novim, promijenjenim okolnostima, teolozi su pozvani otkrivati onu istinu koja mora ostati nepomućena, a ta je da je čovjek slika Božja. Tim konceptom želi se naglasiti ono cjelovito, temeljno i teologalno u čovjeku, a sam čovjek svojim djelovanjem otkriva tu sličnost po daru slobode i razuma, ističe s. Martina. Polaznu i glavnu motivaciju za pisanje rada s. Martina je pronašla u nekim aktualnim pitanjima kao što su međureligijski dijalog, dostojanstvo i vrijednost ljudskog života te odnos čovjeka prema stvorenom svijetu smatrajući ih važnim antropološkim mjestima suvremene teologije. U pristupu ovim temama i rezultatima njihova proučavanja može se uočiti stav današnjeg čovjeka prema sebi, prema ljudskom životu i dostojanstvu te prema stvorenom svijetu. U pristupu i obradi spomenutih tema, bilo je potrebno ponajprije postaviti teološki okvir govora o čovjeku kao slici Božjoj. Stoga, u prva dva poglavlja, u najosnovnijim crtama s. Martina izlaže teološko-antropološko određenje pojma čovjek – slika Božja. Prvo poglavlje obuhvaća biblijsku antropologiju s naglaskom na Knjigu Postanka, odnosno, na prvi i drugi izvještaj o stvaranju (usp. Post 1-2). U drugom poglavlju pogled je usmjeren na teološku interpretaciju čovjekove sličnosti s Bogom s naglaskom na crkveno učiteljstvo. 
Tim naglascima rad je ograničen na teološku antropologiju, odnosno ne ulazi u područje moralne teologije, biomedicine ili ekologije. No u trećem poglavlju dotiče ona mjesta u kojima je suvremeni čovjek doveo u pitanje vlastito dostojanstvo i opstanak te ih tumači u svjetlu kršćanske antropologije.
Dok se radujemo sa s. Martinom i zahvaljujemo Bogu na uspješno završenom studiju, želimo joj obilje Božjeg blagoslova u redovničkom pozivu i trenutno joj povjerenim obvezama u zajednici, školskom i župnom pastoralu te zauzetosti oko pastorala mladih i novih duhovnih zvanja.
Sestra Martina Vlahović rođena je 11. rujna 1990. godine u Mrkoplju gdje je i pohađala osnovnu školu. Prirodoslovno-matematičku gimnaziju završila je u Delnicama, a potom upisala teološki studij na Teologiji u Rijeci. U drugoj godini studija odlučuje se odgovoriti Isusovu pozivu na nasljedovanje u Družbi sestara Presvetog Srca Isusova. Nakratko prekida studij radi početne redovničke formacije u Družbi. U kolovozu 2013. godine polaže prve redovničke zavjete. Potom nastavlja započeti studij i aktivno se uključuje u župnu katehizaciju djece u župi BDM Karmelske na Drenovi, surađujući i u radu Povjerenstva za pastoral mladih i animaciju zvanja na razini Družbe. Petogodišnji studij uspješno završava 20. rujna 2016. godine obranom diplomskog rada na temu: Čovjek – slika Božja. Interpretacija i suvremeni izazovi. Diplomsku radnju pisala je pod mentorstvom doc. dr. sc. Richarda Pavlića na katedri dogmatske teologije s područja teološke antropologije. U svojem radu s. Martina ističe kako se čovjek oduvijek pitao o svojoj biti, o svojoj ulozi i mjestu u stvorenom svijetu te se otkrivao kao biće koje traži svoje određenje. Upravo je to razlog zašto se tijekom povijesti, više ili manje, društvena i znanstvena rasprava vodila oko pitanja: „Tko je čovjek?“ O razumijevanju čovjekova dostojanstva ovisile su mnoge političke, društvene i moralne odluke, a tako je to i danas. Današnja teologija pozvana je prepoznavati znakove vremena te ih promatrati i pod antropološkim vidom. U novim, promijenjenim okolnostima, teolozi su pozvani otkrivati onu istinu koja mora ostati nepomućena, a ta je da je čovjek slika Božja. Tim konceptom želi se naglasiti ono cjelovito, temeljno i teologalno u čovjeku, a sam čovjek svojim djelovanjem otkriva tu sličnost po daru slobode i razuma, ističe s. Martina. Polaznu i glavnu motivaciju za pisanje rada s. Martina je pronašla u nekim aktualnim pitanjima kao što su međureligijski dijalog, dostojanstvo i vrijednost ljudskog života te odnos čovjeka prema stvorenom svijetu smatrajući ih važnim antropološkim mjestima suvremene teologije. U pristupu ovim temama i rezultatima njihova proučavanja može se uočiti stav današnjeg čovjeka prema sebi, prema ljudskom životu i dostojanstvu te prema stvorenom svijetu. U pristupu i obradi spomenutih tema, bilo je potrebno ponajprije postaviti teološki okvir govora o čovjeku kao slici Božjoj. Stoga, u prva dva poglavlja, u najosnovnijim crtama s. Martina izlaže teološko-antropološko određenje pojma čovjek – slika Božja. Prvo poglavlje obuhvaća biblijsku antropologiju s naglaskom na Knjigu Postanka, odnosno, na prvi i drugi izvještaj o stvaranju (usp. Post 1-2). U drugom poglavlju pogled je usmjeren na teološku interpretaciju čovjekove sličnosti s Bogom s naglaskom na crkveno učiteljstvo. Tim naglascima rad je ograničen na teološku antropologiju, odnosno ne ulazi u područje moralne teologije, biomedicine ili ekologije. No u trećem poglavlju dotiče ona mjesta u kojima je suvremeni čovjek doveo u pitanje vlastito dostojanstvo i opstanak te ih tumači u svjetlu kršćanske antropologije.Dok se radujemo sa s. Martinom i zahvaljujemo Bogu na uspješno završenom studiju, želimo joj obilje Božjeg blagoslova u redovničkom pozivu i trenutno joj povjerenim obvezama u zajednici, školskom i župnom pastoralu te zauzetosti oko pastorala mladih i novih duhovnih zvanja.
s. Marijana Mohorić
