Družba SCJ


 
 

Službenica Božja
Majka Marija
Krucifiksa Kozulić


 
Daj mi mjesto, o moj Isuse, u svom Srcu, tu želim odmor svoj. * U zajedništvu je snaga. * Ljubav je jedino sredstvo kojim se sprječava zlo, a potiče dobro. * Jedno djelo ljubavi veće je od osvajanja kraljevstava.

 
 


MOLITVA

Gospodine Bože,
Ti si odabrao
Majku Mariju
Krucifiksu Kozulić
da širi ljubav Tvoga
božanskog Srca
među malenima
i najpotrebnijima.
Proslavi svoju Službenicu
čašću oltara
da nam bude primjer
i zagovornica
na našem životnom putu
i radu za rast
Tvoga kraljevstva na zemlji.

Ponizno Te molim
da mi po njezinu zagovoru
udijeliš milost
za koju Te sada
posebno molim ...

Po Kristu Gospodinu našem.
Amen.

Oče naš, Zdravo Marijo,
Slava Ocu ...

Milosti primljene zagovorom
Majke Marije Krucifikse
javite na sljedeći kontakt.


PREGHIERA

Signore Gesù
Tu hai scelto
Madre Maria Crocifissa Cosulich
per dinfondere l'amore del Tuo Cuore divino
tra gli umili e i più bisognosi.
Glorifica la tua Serva con l'onore dell'altare
affinché Ella ci sia d' esempio
e interceda per noi nel nostro cammino
di vita e di lavoro
in modo che cresca il Tuo regno sulla terra.
Ti chiedo umilmente
per sua intercessione, la grazia per la quale
ti imploro in questo momento...
Per Cristo nostro Signore. Amen.

Padre nostro, ...



Per chi volesse comunicare le grazie ricevute
per intercessione della Serva di Dio Madre Maria Crocifissa, contatti e l'indirizzo:
Postulatura Majke Marije Krucifikse Kozulić
Ul. Pomerio 17, 51000 Rijeka, Croazia
Tel.++385/ 51/ 325-936;

e - mail: postulatura.m.k.kozulic@gmail.com
dobroslavam@yahoo.it

 


PRAYER

Lord God,
You chose
Mother Marija Krucifiksa Kozulić
to spread the love of Thy Divine Heart
among the smallest and the most needy.
Celebrate Thy Servant with the honor of the altar
to become an example and the intercessor
on our journey through life and work
for the growth of Thy Kingdom on earth.

I humbly ask Thee to obtain me the grace
through her intercession
for which I now plead ...
Through Christ, our Lord. Amen.

Our Father...



For graces obtained through the intercession of Mother Marija Krucifiksa
contact the address:
Postulatura Službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozulić
Pomerio 17, 51 000 Rijeka, Croatia
Tel.: 00385/ 051/ 325-936;

e-mail: postulatura.m.k.kozulic@gmail.com
dobroslavam@yahoo.it

 


GEBET

Gott,
Du hast Mutter Marija Krucifiksa Kozulić auserwählt,
die Liebe Deines göttlichen Herzens
unter einfachen Leuten und Bedürftigen zu verbreiten.
Wir bitten Dich,
Deine Dienerin zur Ehre der Altäre zu erheben,
damit sie auf unserem Lebensweg und bei der Arbeit
unser Vorbild und unsere Fürsprecherin wird,
damit Dein Reich auf Erden wachsen kann.

Ich bitte Dich demütig,
durch ihre Fürsprache diese meine besondere Bitte zu erhören…
Durch Christus, unseren Herrn. Amen.
Vater unser…



Gnadenerweise, die der Fürsprache Mutter Marija Krucifiksa zugesprochen werden, bitte berichten an:
Postulatura Službenice Božje Majke Marije Krucifkse Kozulić
Pomerio 17, 51 000 Rijeka, Croatia
Telefon: 00385/051/325-936;

e-mail: postulatura.m.k.kozulic@gmail.com
dobroslavam@yahoo.it

 


MODLITWA

Panie Boże,
Ty wybrałeś Matkę Krucyfiksę Kozulić,
aby szerzyła miłość Twojego Boskiego Serca
między maluczkimi i najbardziej potrzebującymi.
Wynieś swoją Służbenicę na ołtarze,
aby była dla nas przykładem i orędowniczką
na naszej drodze życiowej
i pracy nad szerzeniem Twojego Królestwa na Ziemi.
Pokornie Cię proszę abyś wysluchał mojej modlitwy
i za Jej wstawiennictwem udzielił mi łaski o którą proszę.

W Chrystusie, Panu Naszemu. Amen
Ojcze nasz… Zdrowaś Mario… Sława Ojcu…



O otrzymanych łaskach,dzięki wstawiennictwu Matki Marii Krucyfiksy,
prosimy zawiadomić siostry na adres:
Postulatura Službenica Božja Majka Marija Krucifksa Kozulić
Ul. Pomerio 17, 51000 Rijeka Chorwacja
Tel.00385/51/325 936,

e-mail: postulatura.m.k.kozulic@gmail.com
dobroslavam@yahoo.it

 


ORACIÓN

Señor,
Tú elegiste a la Madre María Crucificada Cosulich
para propagar el amor de tu Corazón Divino
entre los pequeños y más necesitados.
Concede a tu Sierva el honor del altar
para que sea ejemplo e intercesora en nuestra vida y trabajo,
para el crecimiento de tu Reino en la tierra.
Humildemente te pido
que me concedas, por su intercesión,
la gracia que especialmente te suplico...
Por Cristo nuestro Señor. Amén.

Padre nuestro...



Esta oración se puede rezar todos los días, especialmente como triduo o novena.
Las gracias recibidas por intercesión de la sierva de Dios la Madre María Crucificada
pueden ser notificadas a la siguiente dirección:
Postulatura službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozulić
Ul. Pomerio 17, 51000 Rijeka, Hrvatska/Croacia
Tel. 00385 (51) 325-936;

e-mail: postulatura.m.k.kozulic@gmail.com
dobroslavam@yahoo.it

 


IMA ISTEN SZOLGÁLÓJA MARIJA KRUCIFIXA KOZULIĆ ANYA BOLDOGGÁ AVATÁSÁÉRT

Urunk, Istenünk,
Te kiválasztottad Marija Krucifixa Kozulić Anyát
hogy Jézus Szentséges Szíve szeretetét terjessze
a kicsinyek è szükséget szenvedők között.
Emeld Szolgálódat az oltár dicsőségére,
hogy példaképünk és közbenjárónk legyen
életünk és tevékenységünk útján
Országod növekedésére itt a földön.
Alázatosan kérlek, hogy közbenjárására
add meg nekem azt a különleges kegyelmet,
amiért hozzád könyörgök…
Krisztus, a mi Urunk által. Ámen.

Miatyánk, Üdvözlégy, Dicsőség.



Az Isten Szolgálója Marija Krucifixa Anya közbenjárására kapott kegyelmet, jelezze az alábbi címre:
Postulatura službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozulić
Pomerio 17, 51 000 RIJEKA (Hrvatska)
Tel 00385 (51) 325-936; fax.: (51) 325-926

e-adresa: postulatura.m.k.kozulic@gmail.com
dobroslavam@hayoo.it

 

 
 
 
 

Webmail pristup @sestre-scj.hr

Email
Password



 

Cvjetnica
     

PRINT

 
Sabiranje Crkve pod križem Isusovim
 
 Službeni latinski naziv Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od 4. st. skupljali popodne na Maslinskom brdu, tu slavili produženo bogoslužje riječi te uvečer u procesiji, s granama palme ili masline u ruci, ulazili u Jeruzalem. Time su vjernički ponovno uprisutnjivali Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem pred početak muke. Običaj se širio s vremenom po Europi, gdje su vjernici upotrebljavali zelene grane i drugih drveća te ih nakon sudjelovanja u bogoslužju stavljali u svoje domove ili na polja sa željom da Bog od njih odgoni zle sile i nevrijeme. S vremenom je uveden liturgijski blagoslov tih grančica na Cvjetnicu pred svečani ophod kako bi postalo očitije da zaštitna moć zelenih grana proizlazi iz blagoslova Crkve, a ne od nekih magijskih sila.
 Mesijanski ulazak u Jeruzalem prvoj je Crkvi bio tako važan da su ga zabilježila sva četiri evanđelista utkavši u izvještaj elemente svoje teologije. U ovoj liturgijskoj godini čitamo danas Matejev izvještaj. Njemu su vlastiti sljedeći elementi:
- citat iz Iz 62, 11 i Zah 9, 9 o Mesiji mirotvorcu koji jaši na magarcu, dok narod priželjkuje Mesiju ratnika na konju (r. 4-5);
- da bi proročanstvo bilo što doslovnije ispunjeno, Matej bilježi kako je mnoštvo stavljalo haljine na magaricu i magare, a Isus "uzjaha na njih" (r. 7);
- mnoštvo kliče "Hosana Sinu Davidovu" (r. 9), jer je Matejevoj Crkvi važno istaknuti da je Isus Mesija iz roda Davidova.
 Mi u svojoj liturgiji spominjemo danas Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem. Blagoslovljene grane ne možemo nositi u procesiji kroz mjesto u kojem živimo, ali i pojedinačni hod s liturgije s granama vanjski je znak naše vjere u Krista.
 Danas čitamo muku po Mateju. U građi vlastitoj Mateju kroz povijest muke istaknuto je sabiranje vjernih Židova i prvih pogana oko Isusa raspetoga. Time nas Matej podsjeća da smo svi mi krštenici Crkve zato što se sabiremo oko križa Isusova. Središte Crkve u svakoj župi je Krist raspeti i uskrsli. To nastojmo proživljavati u tjednu muke Gospodnje.

Lica svojega ne zaklonih od pogrda ni od pljuvanja (Iz 50, 4-7)

 Ovaj odlomak sržni je dio treće pjesme o Sluzi Patniku u Izaijinoj knjizi. Podsjetimo se sadržaja svih četiriju pjesama: u prvoj Bog predstavlja Slugu kao svoga miljenika (Iz 42, 1-9), u drugoj Sluga govori o svome proročkom zvanju (Iz 49,1-6), u trećoj se Sluga žali na teškoće u vršenju proročkog poziva (Iz 50, 4-9), u četvrtoj Sluga biva nasilno ubijen, a Bog njegovu smrt okreće u izvor blagoslova za sve (Iz 52, 13 - 53, 12).
 U našem današnjem odlomku Sluga zahvalno priznaje da mu je Bog dao "jezik vješt" u krijepljenju umornih i naviještanju poruke spasenja među sužnjima u Babiloniji. Međutim, on je najprije Božji učenik koji već ranom zorom sluša riječ Božju, o njoj razmišlja da bi je kasnije mogao drugima prenositi i tumačiti. Reci 5-7 sadrže teškoće na koje Sluga nailazi u obavljanju svoga tješiteljskog i navjestiteljskog poziva. Takve su teškoće imali i drugi Izraelovi proroci (usp. Am 7, 10-17; Hoš 2, 6-10; Jr 20, 7-18). Kad kaže da mu je Bog otvorio uši, a on nije uzmicao, Sluga podsjeća na intimni doživljaj poziva koji je bio tako snažan da mu se nije mogao oduprijeti unatoč očekivanom osporavanju. Bog ga je ne samo pozvao nego i nadahnjivao u proročkom djelovanju, a to je djelovanje njegovim zasužnjenim sunarodnjacima moglo izgledati kao rušenje vjerske tradicije. U tome je ovaj Sluga slika Isusa kojega sude vjernici iz vlastitog naroda misleći da on potkopava vjeru u narodu Božjem. Brada je na Istoku onog vremena bila ukras i ponos muškarca. Čupati nekom bradu bila je teška uvreda. Sluzi to čine, a on uz to podmeće leđa, ne zaklanja lica. Osjeća da Bog od njega traži upravo takvo obavljanje službe i zato se neće smesti ni postidjeti.
Ovaj Sluga slika je Isusa koji stoji pred smrtnom osudom ako ne povuče svoje tumačenje Božje riječi i ne ublaži svoju kritiku okamenjenih vjerskih institucija u vlastitom narodu. Iako ga čeka nasilna smrt, ni on se neće smesti ni postidjeti, jer vjeruje da će Bog njegovu patnju pretvoriti u izvor blagoslova za sve ljude.
 
Poslušan do smrti na križu (Fil 2, 6-11)

Ovaj odlomak iz drugog poglavlja Poslanice Filipljanima himan je u čast Kristu, kao trajnoj slici Božjoj, koji se ponizio uzevši pravo ljudsko tijelo i pristavši na smrt na križu. Pavao je uvrstio ovaj himan u svoju poslanicu radi pouke o vjerničkoj poniznosti i međusobnom podnošenju. Prije toga, u r. 3-5, moli vjernike da među njima ne bude suparništva ni umišljenosti. Potiče da druge "smatramo višima od sebe", da se staramo "ne samo svaki za svoje nego i za ono što se tiče drugih". Pravi uzor u poniznosti je Krist ponižen utjelovljenjem, kojim je uzeo "lik sluge", i križem, na kojem se pokazao poslušnim Ocu "do smrti na križu".
 Uočimo kontrast kojim završava prvi dio himna i počinje drugi: "Ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu. Zato Bog njega preuzvisi i darova mu ime... Gospodin" (r. 8-9.11). Isusova se poniznost sastojala ne samo u prihvaćanju da živi kao običan čovjek nego i u mesijanskom djelovanju među galilejskim seljacima, ribarima i trgovcima, u prijateljskom postupanju prema grešnicima, u ozdravljenju malih ljudi kojima drugi nisu htjeli ili nisu mogli pomoći. Namjerno je odabrao takav način djelovanja i predstavljao se kao onaj koji je blaga i ponizna srca (usp. Mt 11, 25-30). Nasilna smrt uslijedila je kao prirodan produžetak i potvrda svega onoga što je činio i govorio objavljujući dobrotu Božju prema svima ljudima. Zato ga je, kaže himan i Pavao s njime, Bog preuzvisio. To je novozavjetni izraz ne samo za uskrišenje Raspetoga nego i za unošenje u stanje eshatonske proslavljenosti te sjedanje zdesna Bogu. Iz tog uskrsnog i proslavljenog stanja Krist može spašavati sve ljude. Upravo zato imaju se pred njim prignuti anđeli na nebu (nebesnici), ljudi na zemlji (zemnici) i pokojnici (podzemnici). Svi oni kliču sa zajednicom krštenih: "Isus Krist jest Gospodin!" To je kratko vjerovanje prve Crkve. Priznavati Isusa Gospodinom znači vjerovati da je sada u proslavljenom stanju s Bogom te da može spašavati one koji se vjerom oslanjaju na njega i krštavaju u njegovo ime.

Vjerni Židovi i prvenci pogana pod križem ulaze u Crkvu (Mt 26, 14 - 27, 66)

 Matej je u svojoj povijesti muke više od ostalih evanđelista istaknuo nastajanje Crkve pod križem.
Samo on ima u povijesti muke zgodu o smrti Judinoj (27, 3-10). Ona dobiva puno značenje iz Judina vladanja na oproštajnoj večeri. Kad je Isus najavio da će ga jedan od sustolnika izdati, apostoli se snuždeni glasno pitaju: "Da nisam ja, Gospodine?" (Mt 26, 23). Matej je to formulirao imajući na umu razbježavanje svih učenika (usp. r. 56b). Svi su kukavički pobjegli i zato su na Isusovu najavu znali da Isus zna o njima više nego oni sami. Ponizno su pitali da nisu možda oni. Pitao je i Juda, a Isus mu je dao do znanja da zna za njegovu namjeru (r. 25). Kad je Juda opazio da Isus neće učiniti čudo u prilog sebi te da mu predstoji sigurna nasilna smrt, vraća novac dobiven za izdaju i oduzima sebi život. Iako je - kao Petar koji je izašao nakon izdaje van i gorko zaplakao u znak spremnosti na obraćenje - znao da Isus nije zlopamtilo te da rado oprašta, nije smogao snage za ponizno kajanje. Matej bilježi da se po njegovoj izdaji ostvarilo proročanstvo o odbačenom vođi (usp. Zah 11, 12-13 i Jr 32, 6-9). Time se raskida savez između Boga i njegova naroda Izraela te otvara mogućnost za sabiranje pogana u novi narod Božji.
 U procesu pred Rimljanima nije bilo dovoljno izaći s optužbom da se Isus pravi transcendentalnim Mesijom Pomazanikom, koji je Sin Božji (usp. Mt 26, 63-64). Zato su tužitelji tu optužbu iskrenuli u političku: ako je Isus Mesija iz kraljevske loze Davidove, onda se pravi židovskim kraljem (usp. Pilatovo pitanje u Mt 27, 11). U toku suđenja pred Pilatom upraviteljeva žena poručuje: "Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega" (27, 19). U njoj vidi Matej i prva Crkva s njime prvence pogana koji se zanimaju za Isusa i traže informaciju o njegovu pokretu, o kršćanstvu. To je još više naglašeno ispoviješću sastanka nakon izdahnuća Isusova: "Satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj" (27, 54).
 Marko i Luka kažu da je ovu ispovijest izrekao samo satnik, a Matej ističe i njegova tri druga koji su od strane rimske vlasti bili zaduženi za javni red u toku izvršenja smrtne kazne nad osuđenikom. Pripisujući ispovijest pod križem svoj četvorici vojnika, Matej govori iz iskustva svoje Crkve sastavljene od obraćenih Židova i pogana. U Crkvu mogu ući svi koji pristaju uz Raspetoga kao Sina Božjega, kao Gospodina. Pritom se već kršteni trebaju tako ponašati prema zainteresiranim Židovima i poganima da oni požele u Crkvu ući i u njoj ostati.
 Matej jedini spominje uskrsnuće mrtvih na Veliki petak (usp. 27, 51-53). Sam potres, razdiranje hramskog zastora i ovo uskrsnuće mrtvih znakovi su kojima Božja priroda prati umiranje nevinog pravednika, kidanje Starog saveza i nastajanje Crkve kao zajednice Novoga saveza. Matej ne čeka uskrsno jutro da navijesti novi život uz Krista. On povezuje otajstvo križa i uskrsnuća. U svjetlu uskrsnog jutra vidi početak Crkve sabrane od Židova i pogana već pod križem Isusovim.
 Ovakva povijest muke prema Mateju podsjeća nas najprije da je Crkva sastavljena od obraćenih grešnika poput Petra. Tko doživi svoju moralnu slabost i vjeruje kako mu Bog u Isusu oprašta, može u Crkvu ući i u njoj ponizno ustrajati. Nadalje, Crkva su svi oni koji se sabiru oko križa Isusova - Židovi i pogani. Isus je središte Crkve. To nikada ne smijemo smetnuti s uma, osobito u ovim danima Velikog tjedna.
prof. dr. Mato Zovkić

 
četvrtak, 25.04.2024. 19:57

 
 

 Riječ Svetoga Oca

 

 
 

Jubilej milosrđa

 

 
 

BOŽJA RIJEČ
DANAS ZA TEBE



Ponavljaj danas često
i živi ovu Božju riječ:

O ljubavi tvojoj, Gospodine,
pjevat ću dovijeka,
od pokoljenja
do pokoljenja
usta će moja
obznanjivati tvoju vjernost.
Ps 89